Nazariyai operatorho, yak fasli tahlili, funksionali buda, ba omuzishi khosiyathoi operatorho va istifodai onho dar halli maslahoi gunogun oid ast. Mafhumi operator yake az mafhumhoi umumitarini matematika ba hisob meravad.
Nazariya umumii operatorho dar natiqai inkishofi nazariyai muo- dilahoi integrali, halli masalaho oid ba yoftani funksiyahoi khususi va qimathoi khususii operatorhoi differensiali, inchunin inkishofi digar faslhoi tahlili matematikai klassiki ba vuqud omad. Nazariyai operatorho bayni in sohahoi matematika aloqai mustahkam ba vujud ovarda, ba inki- shofi minbadai onho hissa guzosht. Usulhoi operatori to paydoishi mafhumi tomi operator ham dar halli navhoi gunoguni muodilahoi diferensialii oddi va muodilahoi dtsfferensialii hosilahoyash khususi istifoda meshudand (nig. Hisobi operatsioni). Nazariyai operatorho dar mekha- yaikai kvanti apparati matematikii asosi ba hisob meravad. (nig. Operatorho).
Operatorhoe, ki dar fazoi khattii normironidashuda amal mekunand, beshtar mamuland. In sinfi operatorho funksiyahoi adadi, tabdilothoi khattii fazoi Evklid, operatorhoi differensiali va integrali barin mafhumhoro dar bar megirad. Operatori khatti az hama beshtar tadqiq shudaast va dar amaliya niz beshtar istifoda meshavad., Masalan, bigzo k (s, t) funksiyai befosilai dutagyiryobanda boshad, ki dar kvadrati a<s<b, a<.t<b doda shudaast. Formulai operatori integralii khattiro muayyan mekunad va operatori Fredgolm nom dorad.
A m a l h o bo operatorho. Farz kunam, ki operatori u = A(kh) doda shuda boshad va dar on du elementi gunoguni kh va kh’ ba khudi hamon yak elementi u ivaz nameshavand. On goh ba har yak elementi u (obraz) yak elementa kh (proobrazi u) muvofiq guzoshta meshavad. In muvofiqguzoriro operatori baraks menomand va chunin ishorat mekunand;
kh = A—1 (u)
Muqarrar namudani operatori baraks ba halli muodilai u = A (kh) ekvivalent meboshad.
Agar A1 va A2 operatorhoe boshand, ki fazoi R- ro ba fazoi R ‘ inikos mekunand, operatori A = A1+ A2–ro summai onho menomand, ki bo barobarii A(kh)= A1 (kh) + A2(kh) muayyan karda meshavad. Agar operatori A1 fazoi R–po ba R ‘ va operatori A2 R ‘-ro ba R“ tabdil dihad, operatore, ki R -ro ba R ” tabdil medihad, zarbi (A2A,) operatorhoi A1 va A2 nomida meshavad. Operatori E, ki nar yak elementro ba khudash tabdil medinad, operatori vohidi,operatore, ki har yak elementro ba sifr tabdil medinad, operatori s i fri nom dorad. Baroi har guna operatori A barobarihoi
AE= EA= A1A +0 = 0+A=A, A-1A=AA-1=E
(agar A–1 mavjud boshad) joy dorand.
Ad,: Kolmogorov A. N.. Fomin S. V., Elementi teorii funktsiy i funktsionalnogo analiza, 3 izd., M.. 1972.